Denis Peričić:IMA JENA VEKŠA SILA. Netopir i Pekel na Zemli, dva suvremena kajkavska mirakulaMedijski odjek...
Promocije...
|
|
Godina izdanja: 2019.
Broj stranica: 176 Format: 17x24 cm Uvez: tvrdi Cijena: 200 kn ISBN: 978-953-8290-01-5 Naruči knjigu |
|
DENIS PERIČIĆ (Varaždin, 1968.) višestruko je nagrađivani hrvatski pjesnik, prozni, dramski i znanstveno-stručni pisac, esejist, kolumnist, kritičar, antologičar, prevoditelj, medijski stručnjak, novinar i publicist, urednik, redaktor, lektor, nakladnik i scenarist. Radovi su mu uvršteni u 20-ak antologijskih izbora te prevođeni na engleski, njemački, španjolski, talijanski, poljski, češki, slovenski, makedonski i gradišćanskohrvatski jezik. Bio je član stručnih povjerenstava mnogih književnih manifestacija. Autor je 50-ak znanstvenih i stručnih radova
|
|
Profesor je kroatistike i južnoslavenskih filologija, magistar znanosti o književnosti, a apsolvirao je doktorski studij hrvatske kulture (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Usavršavao se u Beču, Budimpešti i Londonu (kreativno pisanje, telekomunikacije, književnost, psihoanaliza i vizualne umjetnosti).
Dosad je objavio 30-ak autorskih (ili suautorskih) knjiga. To su: romani Hrvatski psycho (AGM, Zagreb, 2004.) i Netopir i Črni ljudi (VBZ, Zagreb, 2010.); drame Pekel na Zemli (Nagrada „Marin Držić“, Vall 042, Varaždin, 1999.) i Netopir (Nagrada „Sfera“, Vall 042, Varaždin, 1998.), koje su izvedene na Hrvatskom radiju, a prva i na sceni (Umjetnička akademija u Osijeku, potom i Gllugl teatar) i na Hrvatskoj televiziji, te Hiperborealni konj (u suautorstvu s Anitom Peričić, Nagrada „Marin Držić“, javno čitanje na Marulićevim danima 2015., objava u knjizi Nagrada Marin Držić – Hrvatska drama 2014., Disput, Zagreb, 2016.); zbirke priča Krvavo (Disput, Zagreb, 2004.; češko izdanje: Až na krev, preveo Josef Kodet, Altenberg, Jihlava, 2018.), Ljubav, zlo i naopako (Hena com, Zagreb, 2014., s 9 nagrađenih priča), Techno gost (Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2016., s 14 nagrađenih priča), Tijelo od snova (Hena com, Zagreb, 2018., s 5 nagrađenih priča) te, u suautorstvu s Anitom Peričić, Prozamanterija (Hena com, Zagreb, 2019., sa 6 nagrađenih priča), zbirke pjesama Nakraj svijeta (Nagrada „Goranovo proljeće“, Varaždinske vijesti, Varaždin, 1995), Tetoverani čovek (Nagrada „Katarina Patačić“, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2000.), Četiri godišnja doba (pjesničko-grafička mapa s grafikama Vjerana Miljenovića, Usav, Varaždin, 1999.) i Artificijelna mujna! / Četrti svetski rat (vlastita naklada, Varaždin-Zagreb, dva izdanja, 2007. i 2008.), obje s pjesmama nagrađenima na Recitalu „Dragutin Domjanić“, zatim Božićne pjesme (vlastita naklada, Varaždin, 2009.), Nordijski čvor (posebna pohvala žirija Nagrade „Drago Gervais“, Partenon, Zlatar, 2014.) te zajednička zbirka troje autora Posljednja topla noć (s Evelinom Rudan i Slađanom Lipovcem, Varaždin, 2002.).
Objavio je i stručne i znanstvene studije: Zavičajnost Miroslava Krleže (s Ivanom Grabarom, HAZU, Zagreb-Varaždin, 2007.), Petrica Kerempuh u europskom kontekstu (Vall 042, Varaždin, 1998., uz koju je u odvojenim svescima priredio pretisak i transkripciju knjige Jakoba Lovrenčića Petrica Kerempuh iliti Čini i živlenje človeka prokšenoga iz 1834.), te monografiju Fernando Consag – Textos y testimonios (s Carlosom Lazcanom; Fundacion Barca, Municipalidad de Varazdin, Museo de Historia de Ensenada, Seminario de Historia de Baja California, Ensenada, 2001.) o varaždinskome misionaru i istraživaču Ferdinandu Konšćaku, objavljena samo u Meksiku, na španjolskom jeziku; zatim zbirku kolumni i eseja Hrvatski san – Od Vukovara do zvijezda? (vlastita naklada, Varaždin, 2011.), esejističku knjigu Varaždinske razglednice I i II (Vall 042, Varaždin, 1996./2003.) te antologije Uz stare gradske bedeme – Izbor iz hrvatske lirike o Varaždinu (Vall 042, Varaždin, 1996.), Kerempuhova čitanka – Antologija tekstova o Petrici Kerempuhu od 1834. do 1999. (Vall 042, Varaždin, 2003.) i Škrinjica – Mala antologija suvremenoga hrvatskoga duhovnog pjesništva (vlastita naklada, Varaždin, 2010.). U književnom časopisu Sirius B (br. 16, Zagreb, 2014.) objavljen mu je roman Travanj.
S ilustratorom Tomislavom Tomićem objavio je slikovnicu za odrasle Pustinjak (Knjiga u centru, Zagreb, 2019.).
Priredio je knjige Provokativne misli Miroslava Krleže (Šareni dućan, Koprivnica, 2013.) i Vizionarske misli Nikole Tesle (Šareni dućan, Koprivnica, 2017., gdje je također i prevoditelj s engleskog) te je jedan od priređivača knjige Pjesničke misli Tina Ujevića (Šareni dućan, Koprivnica, 2018.).
Knjige su mu uredili i/ili o njegovu književnom radu pisali sljedeći istaknuti stručnjaci: akademik Miroslav Šicel, akademik Ante Stamać, akademik Krešimir Nemec, prof. dr. sc. Joža Skok, prof. dr. sc. Vinko Brešić, prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić, prof. dr. sc. Sanja Nikčević, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur, dr. sc. Mario Kolar, dr. sc. Srećko Lipovčan, dr. sc. Boris Beck, mr. sc. Ernest Fišer, mr. sc. Ivan Kutnjak, mr. sc. Ivan Zvonar, mr. sc. Emilija Kovač, Strahimir Primorac, Jelena Gluhak, Davor Šišović, Jadranka Pintarić, Božidar Alajbegović, Nermina Husković, Borna Baletić, Petar Despinić, Vladimir Poljanec, Branko Čegec, Boris Perić, Nenad Bartolčić, Robert Perišić, Jagna Pogačnik, Gordan Nuhanović, Kruno Lokotar…
Zastupljen je u Hrvatskoj književnoj enciklopediji Leksikografskog zavoda„Miroslav Krleža“.
Radovi su mu uvršteni u antologijske izbore Miroslava Šicela Antologija hrvatske kratke priče (2001.) i Hrvatski pjesnici Hrvatskog zagorja, Međimurja, Podravine (2004.), Božice Pažur Mala antologija suvremenoga kajkavskog pjesništva (2001.), Jože Skoka Rieči sa zviranjka: Antologija moderne kajkavske lirike 20. stoljeća (1999.), Ruožnik rieči: Antologija hrvatske kajkavske proze (1999.) i Garestinski hortus verbi: Varaždinska književna hrestomatija (2012.), Branka Čegeca i Miroslava Mićanovića Tamni zvuk praznine: Hrvatsko pjesništvo osamdesetih i devedesetih (1995.), Ante Stamaća Lirika Velikog petka (1998.), Ive Kalinskog Suvremeno hrvatskokajkavsko (recitalno) pjesništvo (1995./2003.), Ive Kutnjaka Zercalo horvatsko: Suvremeni kajkavski pjesmotvor osamdesetih (1999.) i Izbor kajkavske poezije (2009.), Tomislava Šakića i Aleksandra Žiljaka Ad astra: Antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976.-2006. (2006.), Silvije Šesto Plimaši (1997.), Ernesta Fišera Moderne kroatische kajkavische Lyrik (anthologische Auswahl, prev. Boris Perić) (2015.), Josefa Kodeta Zázrak na ostrově. Antologie chorvatské židovské literatury (2011.), Chrisa Firtha Contemporary writing from Bosnian and Croatian authors (2004.) i druge.
Bio je prvi predsjednik Ogranka Čakovec-Varaždin Društva hrvatskih književnika i prvi predsjednik Varaždinskoga književnog društva. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Matice hrvatske i drugih udruga. Bio je urednik književnosti u Vijencu. Kao organizator ili govornik sudjelovao je na više stotina književnih tribina i manifestacija. Bio je sudionik Europskog festivala kratke priče, Festivala alternativne književnosti, Europskog susreta mladih pisaca „Pontes“, Koljnofskih književnih susreta, Festivala književnosti „Faro(pi)s“, Festivala slikovnice „Ovca u kutiji“ u Pazinu te niza drugih međunarodnih književnih festivala i manifestacija.
U periodici kontinuirano objavljuje punih 30 godina – od 1986. godine. Objavljivao je u periodicima Quorum, Kaj, Republika, Forum, Europski glasnik, Novi Kamov, Nova Istra, Kolo, Dometi, Marulić, Plima, Gazophylacium, Književna revija, Godine, Sirius B, Vrijesak, Smotra/Rundschau, Most/The Bridge, Bejahad/Omanut, Panonnisches Jahrbuch/Panonski ljetopis, Gradišće, Ulaznica, Avlija, Корени, Encyclopaedia moderna, Riječ, Radovi Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, Radovi Hrvatskog društva folklorista, Šoljanov zbornik, Hrvatski sjever, Hrvatsko zagorje, Hrvatski kajkavski kolendar, Hrvatsko slovo, Vijenac, Zarez, Državnost, Polet, Studentski list, Oko, Večernji list, Jutarnji list, Varaždinske vijesti, Regionalni tjednik, Varaždinski glasnik, Glas Slavonije, Varaždinski godišnjak, Varaždinski književni zbornik, Učitelj, Rotary magazin, Pontes, Op.a., Kontura, Kazalište, La folie, Parsek, Tamna zvijezda, In, MR, Gavran, Žburko, Striptiz, WH Fanzin… te u mnogim hrvatskim i međunarodnim zbornicima.
U knjigama, časopisima, zbornicima te u novinama objavio je ukupno 3 romana, 3 drame, 3 monodrame, više od 100 priča, više stotina pjesama, oko 120 eseja i pogovora, 60-ak znanstvenih radova, više od 500 kolumni, više stotina književnih i umjetničkih kritika, 4 stripa (kao scenarist) te nekoliko tisuća novinskih tekstova, a izvedene su mu i dvije drame, dvije radio-drame te jedna televizijska adaptacija.
Zanimljivost njegova stvaralaštva je ispitivanje raznovrsnih jezičnih mogućnosti: piše na štokavskom standardu, ali i na kajkavštini, a sukladno temi i pristupu ponekad uključuje elemente čakavskoga i gradišćanskohrvatskoga te drugih jezika. Njegova prozna i dramska djela mogla bi se okarakterizirati kao kombinacija stvarnosti, povijesti, fantastike i transcendencije, dok mu je pjesništvo najšireg spektra. Izraziti je postmodernist, što se očituje u najrazličitijim citatno-referencijalnim tehnikama.
Kao član Radne skupine za pripremu pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u poglavlju 10. Informacijsko društvo i mediji napisao je te na međunarodnim konferencijama diljem Europe javno izlagao cijeli niz stručnih radova i akata.
S engleskog jezika je preveo knjige – sve u nakladi Šarenog dućana iz Koprivnice: Nicka Cavea King Ink (2004.) i Smrt Bunnyja Munroa (2009.), Quentina Tarantina Nemilosrdni gadovi (2010.), Krista Novoselica Grunge i građani – Popravimo tu pokvarenu demokraciju! (2012.), Charlesa Webba Diplomac (2013.), Petera Ackroyda Čovjek koji se nije smijao – Životopis Edgara Allana Poea (2013.) i Sun Tzua Ratne misli (2014.) te supreveo knjigu Predsjedničke misli Abrahama Lincolna (2013.). Preveo je i Poeme i balade Algernona Charlesa Swinburnea (Modernist, Varaždin, 2011.). Parcijalno je objavio i prijevode Walta Whitmana, Hermana Melvillea, Kurta Cobaina i braće Gibb.
Autor je pogovora u izdanjima djela Samuela Becketta, Emily Brontë, Charlesa Bukowskog, Philipa K. Dicka, Abrahama Lincolna, Christophera Isherwooda, Horacea McCoya, Mihaela Elizarova, Urmuza, Georgea Orwella, Franza Kafke, Alix Christie, Jean-Marca Reisera, Jeromea K. Jeromea,
Huga Balla… i mnogih hrvatskih autora.
Uz istoimenu knjigu, u suradnji s glazbenikom Budimirom Muckom objavio je i autorski CD Božićne pjesme („na tragu Brodskog“), a pjesme su mu uglazbili istaknuti skladatelji ozbiljne, jazz i rock glazbe kao što su Nick Cave, Pero Gotovac, Siniša Leopold, Petar Eldan, Davor Bobić, Ivica Bađun, Stjepan Mikac… a izvodili su ih Tomislav Neralić, Josip Lešaja, Miroslav
Živković, Dalibor Paulik, Julia Warner, Hana Hegedušić i Lucija Oreški,
Barbara Rocco i Varaždin jazz band, „Štigleci“…
Surađivao je s Nickom Caveom, kao sudionik njegove književne radionice u Schule für Dichtung u Beču te je zajedno s njim nastupio u Akademietheatru.
Objavio je i uredio nekoliko CD/DVD-a na kojima interpretira pjesme verbalno onemogućenoga invalidnog pjesnika i prijatelja Marka Lukića. Volonterski surađuje s Društvom distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina.
Također je dizajnirao desetak naslovnica vlastitih i drugih knjiga. Knjige su mu ilustrirali akademik Đuro Seder, Tomislav Tomić, Željko Prstec, Krešimir Hlebec, Vjeran Miljenović, Marijan Kocijan… a fotografijama Srećko Lebinec i drugi.
Radio je kao novinar-urednik, javni dužnosnik, prevoditelj i rukovoditelj odnosa s javnošću te direktor marketinga. Od 2012. godine, rješenjem ministrice kulture, je samostalni umjetnik – profesionalni književnik.
Već punih 10 godina u Regionalnom tjedniku svakog tjedna (već u oko 500 navrata) objavljuje svoju jedinstvenu kolumnu – a jedinstvena je jer nema naslova! Autorovo ime je samo po sebi brend čitanosti, a čitanost je
enormna. Ta je kolumna nerijetko provokativna, ali dokazani cilj joj je razvijanje kulture dijaloga i promišljanja demokratskog društva.
Nagrade:
Za drame, priče, pjesme, eseje, kritike i putopise primio je 85 književnih nagrada te mnoštvo različitih priznanja.
Nagrade su: dvije državne Nagrade „Marin Držić“ za najbolji dramski tekst, dvije nagrade „Pasionska baština“, zatim „Goranovo proljeće“, „Katarina Patačić“, „Stanislav Preprek“, „Zlatko Tomičić“, „Dr. Ivan Šreter“, „Dubravko Horvatić“, „Kritičko i“, dvije nagrade „Sfera“, tri nagrade za najbolji hrvatski putopis, međunarodna nagrada „Lapis Histriae“, međunarodna nagrada „Ulaznica“, međunarodna nagrada „Bejahad“, međunarodna nagrada „Avlija“, međunarodna nagrada „Petrarca festa“, nagrada međunarodne udruge CARP, međunarodna nagrada na natječaju Saveza jevrejskih opština Srbije, nagrada HKD-a sv. Jeronima za pjesmu, nagrada na natječaju Židovske općine Virovitica za esej na temu „Auschwitz, 70 godina od oslobođenja“, međunarodne nagrade za eseje o Danilu Kišu i Radi Draincu, dvije međunarodne nagrade na natječajima Bošnjačke kulturne zajednice Novi Pazar, nagrada časopisa Parsek, devet nagrada Smotre suvremenoga kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” u Sv. Ivanu Zelini, jedanaest nagrada Kajkavskog spravišča i časopisa Kaj za kajkavsku priču, sedam nagrada „Susreta riječi“ u Bedekovčini, pet nagrada Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ u Križevcima, četiri nagrade Recitala „Varaždin u srcu nosim“, četiri nagrade natječaja Radija Ludbreg, dvije međunarodne nagrade Europskog susreta mladih pisaca „Pontes“, dvije nagrade Muzeja anđela za kratku priču, nagrada na natječaju KK Bilogorski renđeri, nagrade na natječajima za kratku priču Gradske knjižnice Samobor, Gradske knjižnice Makarska, Gradske knjižnice Trogir i časopisa Kvaka, nagrada za domoljubni esej Knjižnice i čitaonice Glina te nagrada Recitala „Josip Ozimec“ u Bistrici.
Dobio je posebne pohvale na natječajima „Moje drago serce“ (dva puta), „Drago Gervais“ i Matice hrvatske Osijek. Kao finalist, uvršten je u najuže izbore natječaja „Fran Galović“ (tri puta), „Slavko Kolar“, „Vranac“, „West Herzegovina Festival“ i mnogih drugih.
Dobitnik je Medalje Grada Varaždina 2014. godine za najviše zasluge u kulturi i umjetnosti te izvanredne rezultate i osobite uspjehe u književnom radu. Dobitnik je Nagrade Varaždinske županije 2017. za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju – za uspješnu tridesetu obljetnicu bogatog književnog stvaralaštva te za brojne i prestižne nagrade, kao i zasluge u kulturi i umjetnosti.
Posljednjih pet godina uspješno piše i u suradnji sa suprugom AnitomPeričić te su neke od ovih uspjeha ostvarili zajednički.
Dosad je objavio 30-ak autorskih (ili suautorskih) knjiga. To su: romani Hrvatski psycho (AGM, Zagreb, 2004.) i Netopir i Črni ljudi (VBZ, Zagreb, 2010.); drame Pekel na Zemli (Nagrada „Marin Držić“, Vall 042, Varaždin, 1999.) i Netopir (Nagrada „Sfera“, Vall 042, Varaždin, 1998.), koje su izvedene na Hrvatskom radiju, a prva i na sceni (Umjetnička akademija u Osijeku, potom i Gllugl teatar) i na Hrvatskoj televiziji, te Hiperborealni konj (u suautorstvu s Anitom Peričić, Nagrada „Marin Držić“, javno čitanje na Marulićevim danima 2015., objava u knjizi Nagrada Marin Držić – Hrvatska drama 2014., Disput, Zagreb, 2016.); zbirke priča Krvavo (Disput, Zagreb, 2004.; češko izdanje: Až na krev, preveo Josef Kodet, Altenberg, Jihlava, 2018.), Ljubav, zlo i naopako (Hena com, Zagreb, 2014., s 9 nagrađenih priča), Techno gost (Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2016., s 14 nagrađenih priča), Tijelo od snova (Hena com, Zagreb, 2018., s 5 nagrađenih priča) te, u suautorstvu s Anitom Peričić, Prozamanterija (Hena com, Zagreb, 2019., sa 6 nagrađenih priča), zbirke pjesama Nakraj svijeta (Nagrada „Goranovo proljeće“, Varaždinske vijesti, Varaždin, 1995), Tetoverani čovek (Nagrada „Katarina Patačić“, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2000.), Četiri godišnja doba (pjesničko-grafička mapa s grafikama Vjerana Miljenovića, Usav, Varaždin, 1999.) i Artificijelna mujna! / Četrti svetski rat (vlastita naklada, Varaždin-Zagreb, dva izdanja, 2007. i 2008.), obje s pjesmama nagrađenima na Recitalu „Dragutin Domjanić“, zatim Božićne pjesme (vlastita naklada, Varaždin, 2009.), Nordijski čvor (posebna pohvala žirija Nagrade „Drago Gervais“, Partenon, Zlatar, 2014.) te zajednička zbirka troje autora Posljednja topla noć (s Evelinom Rudan i Slađanom Lipovcem, Varaždin, 2002.).
Objavio je i stručne i znanstvene studije: Zavičajnost Miroslava Krleže (s Ivanom Grabarom, HAZU, Zagreb-Varaždin, 2007.), Petrica Kerempuh u europskom kontekstu (Vall 042, Varaždin, 1998., uz koju je u odvojenim svescima priredio pretisak i transkripciju knjige Jakoba Lovrenčića Petrica Kerempuh iliti Čini i živlenje človeka prokšenoga iz 1834.), te monografiju Fernando Consag – Textos y testimonios (s Carlosom Lazcanom; Fundacion Barca, Municipalidad de Varazdin, Museo de Historia de Ensenada, Seminario de Historia de Baja California, Ensenada, 2001.) o varaždinskome misionaru i istraživaču Ferdinandu Konšćaku, objavljena samo u Meksiku, na španjolskom jeziku; zatim zbirku kolumni i eseja Hrvatski san – Od Vukovara do zvijezda? (vlastita naklada, Varaždin, 2011.), esejističku knjigu Varaždinske razglednice I i II (Vall 042, Varaždin, 1996./2003.) te antologije Uz stare gradske bedeme – Izbor iz hrvatske lirike o Varaždinu (Vall 042, Varaždin, 1996.), Kerempuhova čitanka – Antologija tekstova o Petrici Kerempuhu od 1834. do 1999. (Vall 042, Varaždin, 2003.) i Škrinjica – Mala antologija suvremenoga hrvatskoga duhovnog pjesništva (vlastita naklada, Varaždin, 2010.). U književnom časopisu Sirius B (br. 16, Zagreb, 2014.) objavljen mu je roman Travanj.
S ilustratorom Tomislavom Tomićem objavio je slikovnicu za odrasle Pustinjak (Knjiga u centru, Zagreb, 2019.).
Priredio je knjige Provokativne misli Miroslava Krleže (Šareni dućan, Koprivnica, 2013.) i Vizionarske misli Nikole Tesle (Šareni dućan, Koprivnica, 2017., gdje je također i prevoditelj s engleskog) te je jedan od priređivača knjige Pjesničke misli Tina Ujevića (Šareni dućan, Koprivnica, 2018.).
Knjige su mu uredili i/ili o njegovu književnom radu pisali sljedeći istaknuti stručnjaci: akademik Miroslav Šicel, akademik Ante Stamać, akademik Krešimir Nemec, prof. dr. sc. Joža Skok, prof. dr. sc. Vinko Brešić, prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić, prof. dr. sc. Sanja Nikčević, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur, dr. sc. Mario Kolar, dr. sc. Srećko Lipovčan, dr. sc. Boris Beck, mr. sc. Ernest Fišer, mr. sc. Ivan Kutnjak, mr. sc. Ivan Zvonar, mr. sc. Emilija Kovač, Strahimir Primorac, Jelena Gluhak, Davor Šišović, Jadranka Pintarić, Božidar Alajbegović, Nermina Husković, Borna Baletić, Petar Despinić, Vladimir Poljanec, Branko Čegec, Boris Perić, Nenad Bartolčić, Robert Perišić, Jagna Pogačnik, Gordan Nuhanović, Kruno Lokotar…
Zastupljen je u Hrvatskoj književnoj enciklopediji Leksikografskog zavoda„Miroslav Krleža“.
Radovi su mu uvršteni u antologijske izbore Miroslava Šicela Antologija hrvatske kratke priče (2001.) i Hrvatski pjesnici Hrvatskog zagorja, Međimurja, Podravine (2004.), Božice Pažur Mala antologija suvremenoga kajkavskog pjesništva (2001.), Jože Skoka Rieči sa zviranjka: Antologija moderne kajkavske lirike 20. stoljeća (1999.), Ruožnik rieči: Antologija hrvatske kajkavske proze (1999.) i Garestinski hortus verbi: Varaždinska književna hrestomatija (2012.), Branka Čegeca i Miroslava Mićanovića Tamni zvuk praznine: Hrvatsko pjesništvo osamdesetih i devedesetih (1995.), Ante Stamaća Lirika Velikog petka (1998.), Ive Kalinskog Suvremeno hrvatskokajkavsko (recitalno) pjesništvo (1995./2003.), Ive Kutnjaka Zercalo horvatsko: Suvremeni kajkavski pjesmotvor osamdesetih (1999.) i Izbor kajkavske poezije (2009.), Tomislava Šakića i Aleksandra Žiljaka Ad astra: Antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976.-2006. (2006.), Silvije Šesto Plimaši (1997.), Ernesta Fišera Moderne kroatische kajkavische Lyrik (anthologische Auswahl, prev. Boris Perić) (2015.), Josefa Kodeta Zázrak na ostrově. Antologie chorvatské židovské literatury (2011.), Chrisa Firtha Contemporary writing from Bosnian and Croatian authors (2004.) i druge.
Bio je prvi predsjednik Ogranka Čakovec-Varaždin Društva hrvatskih književnika i prvi predsjednik Varaždinskoga književnog društva. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Matice hrvatske i drugih udruga. Bio je urednik književnosti u Vijencu. Kao organizator ili govornik sudjelovao je na više stotina književnih tribina i manifestacija. Bio je sudionik Europskog festivala kratke priče, Festivala alternativne književnosti, Europskog susreta mladih pisaca „Pontes“, Koljnofskih književnih susreta, Festivala književnosti „Faro(pi)s“, Festivala slikovnice „Ovca u kutiji“ u Pazinu te niza drugih međunarodnih književnih festivala i manifestacija.
U periodici kontinuirano objavljuje punih 30 godina – od 1986. godine. Objavljivao je u periodicima Quorum, Kaj, Republika, Forum, Europski glasnik, Novi Kamov, Nova Istra, Kolo, Dometi, Marulić, Plima, Gazophylacium, Književna revija, Godine, Sirius B, Vrijesak, Smotra/Rundschau, Most/The Bridge, Bejahad/Omanut, Panonnisches Jahrbuch/Panonski ljetopis, Gradišće, Ulaznica, Avlija, Корени, Encyclopaedia moderna, Riječ, Radovi Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, Radovi Hrvatskog društva folklorista, Šoljanov zbornik, Hrvatski sjever, Hrvatsko zagorje, Hrvatski kajkavski kolendar, Hrvatsko slovo, Vijenac, Zarez, Državnost, Polet, Studentski list, Oko, Večernji list, Jutarnji list, Varaždinske vijesti, Regionalni tjednik, Varaždinski glasnik, Glas Slavonije, Varaždinski godišnjak, Varaždinski književni zbornik, Učitelj, Rotary magazin, Pontes, Op.a., Kontura, Kazalište, La folie, Parsek, Tamna zvijezda, In, MR, Gavran, Žburko, Striptiz, WH Fanzin… te u mnogim hrvatskim i međunarodnim zbornicima.
U knjigama, časopisima, zbornicima te u novinama objavio je ukupno 3 romana, 3 drame, 3 monodrame, više od 100 priča, više stotina pjesama, oko 120 eseja i pogovora, 60-ak znanstvenih radova, više od 500 kolumni, više stotina književnih i umjetničkih kritika, 4 stripa (kao scenarist) te nekoliko tisuća novinskih tekstova, a izvedene su mu i dvije drame, dvije radio-drame te jedna televizijska adaptacija.
Zanimljivost njegova stvaralaštva je ispitivanje raznovrsnih jezičnih mogućnosti: piše na štokavskom standardu, ali i na kajkavštini, a sukladno temi i pristupu ponekad uključuje elemente čakavskoga i gradišćanskohrvatskoga te drugih jezika. Njegova prozna i dramska djela mogla bi se okarakterizirati kao kombinacija stvarnosti, povijesti, fantastike i transcendencije, dok mu je pjesništvo najšireg spektra. Izraziti je postmodernist, što se očituje u najrazličitijim citatno-referencijalnim tehnikama.
Kao član Radne skupine za pripremu pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u poglavlju 10. Informacijsko društvo i mediji napisao je te na međunarodnim konferencijama diljem Europe javno izlagao cijeli niz stručnih radova i akata.
S engleskog jezika je preveo knjige – sve u nakladi Šarenog dućana iz Koprivnice: Nicka Cavea King Ink (2004.) i Smrt Bunnyja Munroa (2009.), Quentina Tarantina Nemilosrdni gadovi (2010.), Krista Novoselica Grunge i građani – Popravimo tu pokvarenu demokraciju! (2012.), Charlesa Webba Diplomac (2013.), Petera Ackroyda Čovjek koji se nije smijao – Životopis Edgara Allana Poea (2013.) i Sun Tzua Ratne misli (2014.) te supreveo knjigu Predsjedničke misli Abrahama Lincolna (2013.). Preveo je i Poeme i balade Algernona Charlesa Swinburnea (Modernist, Varaždin, 2011.). Parcijalno je objavio i prijevode Walta Whitmana, Hermana Melvillea, Kurta Cobaina i braće Gibb.
Autor je pogovora u izdanjima djela Samuela Becketta, Emily Brontë, Charlesa Bukowskog, Philipa K. Dicka, Abrahama Lincolna, Christophera Isherwooda, Horacea McCoya, Mihaela Elizarova, Urmuza, Georgea Orwella, Franza Kafke, Alix Christie, Jean-Marca Reisera, Jeromea K. Jeromea,
Huga Balla… i mnogih hrvatskih autora.
Uz istoimenu knjigu, u suradnji s glazbenikom Budimirom Muckom objavio je i autorski CD Božićne pjesme („na tragu Brodskog“), a pjesme su mu uglazbili istaknuti skladatelji ozbiljne, jazz i rock glazbe kao što su Nick Cave, Pero Gotovac, Siniša Leopold, Petar Eldan, Davor Bobić, Ivica Bađun, Stjepan Mikac… a izvodili su ih Tomislav Neralić, Josip Lešaja, Miroslav
Živković, Dalibor Paulik, Julia Warner, Hana Hegedušić i Lucija Oreški,
Barbara Rocco i Varaždin jazz band, „Štigleci“…
Surađivao je s Nickom Caveom, kao sudionik njegove književne radionice u Schule für Dichtung u Beču te je zajedno s njim nastupio u Akademietheatru.
Objavio je i uredio nekoliko CD/DVD-a na kojima interpretira pjesme verbalno onemogućenoga invalidnog pjesnika i prijatelja Marka Lukića. Volonterski surađuje s Društvom distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina.
Također je dizajnirao desetak naslovnica vlastitih i drugih knjiga. Knjige su mu ilustrirali akademik Đuro Seder, Tomislav Tomić, Željko Prstec, Krešimir Hlebec, Vjeran Miljenović, Marijan Kocijan… a fotografijama Srećko Lebinec i drugi.
Radio je kao novinar-urednik, javni dužnosnik, prevoditelj i rukovoditelj odnosa s javnošću te direktor marketinga. Od 2012. godine, rješenjem ministrice kulture, je samostalni umjetnik – profesionalni književnik.
Već punih 10 godina u Regionalnom tjedniku svakog tjedna (već u oko 500 navrata) objavljuje svoju jedinstvenu kolumnu – a jedinstvena je jer nema naslova! Autorovo ime je samo po sebi brend čitanosti, a čitanost je
enormna. Ta je kolumna nerijetko provokativna, ali dokazani cilj joj je razvijanje kulture dijaloga i promišljanja demokratskog društva.
Nagrade:
Za drame, priče, pjesme, eseje, kritike i putopise primio je 85 književnih nagrada te mnoštvo različitih priznanja.
Nagrade su: dvije državne Nagrade „Marin Držić“ za najbolji dramski tekst, dvije nagrade „Pasionska baština“, zatim „Goranovo proljeće“, „Katarina Patačić“, „Stanislav Preprek“, „Zlatko Tomičić“, „Dr. Ivan Šreter“, „Dubravko Horvatić“, „Kritičko i“, dvije nagrade „Sfera“, tri nagrade za najbolji hrvatski putopis, međunarodna nagrada „Lapis Histriae“, međunarodna nagrada „Ulaznica“, međunarodna nagrada „Bejahad“, međunarodna nagrada „Avlija“, međunarodna nagrada „Petrarca festa“, nagrada međunarodne udruge CARP, međunarodna nagrada na natječaju Saveza jevrejskih opština Srbije, nagrada HKD-a sv. Jeronima za pjesmu, nagrada na natječaju Židovske općine Virovitica za esej na temu „Auschwitz, 70 godina od oslobođenja“, međunarodne nagrade za eseje o Danilu Kišu i Radi Draincu, dvije međunarodne nagrade na natječajima Bošnjačke kulturne zajednice Novi Pazar, nagrada časopisa Parsek, devet nagrada Smotre suvremenoga kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” u Sv. Ivanu Zelini, jedanaest nagrada Kajkavskog spravišča i časopisa Kaj za kajkavsku priču, sedam nagrada „Susreta riječi“ u Bedekovčini, pet nagrada Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ u Križevcima, četiri nagrade Recitala „Varaždin u srcu nosim“, četiri nagrade natječaja Radija Ludbreg, dvije međunarodne nagrade Europskog susreta mladih pisaca „Pontes“, dvije nagrade Muzeja anđela za kratku priču, nagrada na natječaju KK Bilogorski renđeri, nagrade na natječajima za kratku priču Gradske knjižnice Samobor, Gradske knjižnice Makarska, Gradske knjižnice Trogir i časopisa Kvaka, nagrada za domoljubni esej Knjižnice i čitaonice Glina te nagrada Recitala „Josip Ozimec“ u Bistrici.
Dobio je posebne pohvale na natječajima „Moje drago serce“ (dva puta), „Drago Gervais“ i Matice hrvatske Osijek. Kao finalist, uvršten je u najuže izbore natječaja „Fran Galović“ (tri puta), „Slavko Kolar“, „Vranac“, „West Herzegovina Festival“ i mnogih drugih.
Dobitnik je Medalje Grada Varaždina 2014. godine za najviše zasluge u kulturi i umjetnosti te izvanredne rezultate i osobite uspjehe u književnom radu. Dobitnik je Nagrade Varaždinske županije 2017. za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju – za uspješnu tridesetu obljetnicu bogatog književnog stvaralaštva te za brojne i prestižne nagrade, kao i zasluge u kulturi i umjetnosti.
Posljednjih pet godina uspješno piše i u suradnji sa suprugom AnitomPeričić te su neke od ovih uspjeha ostvarili zajednički.
SADRŽAJ
SANJA NIKČEVIĆ: TEORIJSKI UVOD 7
Citadela libri ili mala utvrda lijepog/dobrog/svetog . 9
Nova biblioteka ili kako se boriti za ono što voliš i u što vjeruješ? . 10
Dopuštenja objave fotografija u knjizi . 14
PRVI DIO: PRIKAZANJA DANAS ILI AFIRMATIVNO KAZALIŠTE
KOJE UZDIŽE I OJAČAVA GLEDATELJE 15
I. SVETI KORIJENI KAZALIŠTA ILI UMJETNOST KOJA OSNAŽUJE 25 STOLJEĆA . 17
1. Atena: početak kazališta iz svetog obreda ili poduka i pročišćenje . 17
2. Srednji vijek: ponovno iz svetog ili u ime Isusa Krista 20
3. Kršćanski svjetonazor ili čovjek u svijetu pod budnim Božjim okom 25
Tablica br. 1: Hijerarhija vrijednosti kršćanskog svjetonazora . 26
4. Povijest kazališta ili afirmativne i oponašateljske epohe 27
Tablica br. 2: Četiri elementa kršćanske poruke djela 28
5. Sekularistički svjetonazor ili znanost i pobuna će nas osloboditi . 29
Tablica br. 3: Hijerarhija vrijednosti sekularističkog svjetonazora . 30
6. Pobjeda sekularističkog svjetonazora ili umjetnost mora kritizirati 33
7. Bog protjeran sa scene ili zabranjeno lijepo/dobro/sveto . 35
8. Nema evolucije u kazalištu ili prikazanja na europskoj sceni traju! 38
II. PRIKAZANJA I SUVREMENO HRVATSKO KAZALIŠTE ILI
NEUNIŠTIVA POTREBA ZA SVETIM NA SCENI . 45
1. Afirmativna i subverzivna prikazanja u hrvatskoj drami . 47
2. Od 1945. do 1990. ili neuništiva potreba za svetim na sceni . 49
2.1. Subverzije ili pokvareni svećenici i glupi narod . 50
2.2. Afirmacije na profesionalnoj sceni ili istraživanje baštine 51
2.3. Ispod rubova ili svećenici, amateri i profesionalci . 53
Tablica br. 4: Osobine suvremenih afirmativnih prikazanja . 56
3. Nakon 1990. ili iznimna vremena, rubovi i pobuna publike 57
3.1. Vrijeme Domovinskog rata ili povratak kazališnim temeljima . 58
3.2. Poratno vrijeme ili tek odškrinuta vrata i /opet /rubovi 60
3.3. Pobuna publike ili sami ćemo organizirati . 63
DRUGI DIO: DVA KAJKAVSKA MIRAKULA ILI ZAŠTO JE VAŽNO ODABRATI DOBRO 69
I. O DRAMI NETOPIR ILI VAŽNO JE ODABRATI KOME SLUŽIŠ 71
1. Sadržaj ili junak spašava grad od zla 71
2. Od Biblije do Batmana ili autentičnost kroz povijest i književnost . 72
3. Kršćanski svjetonazor ili borba za duše 75
4. Duhovito ili sto ljudi te vidlo kak letiš i neseš črnega pajceka 77
5. Zaključak ili afirmativno može biti napeto i maštovito! 78
II. O DRAMI PEKEL NA ZEMLJ ILI MIHAEL POBJEĐUJE I DANAS . 81
1. Sadržaj ili kako je župnik Mihalj susreo Lucifera u šumi 81
2.Od Kinča do Dantea ili autentičnost kroz povijest i književnost . 83
3. Dobar svećenik ili religioznost i svevremenost 86
4. Pobjeda dobra ili emotivno zajedništvo i katarza . 89
5. Post-moderni elementi ili odmak koji afirmira 91
6. Zaključak ili važnost svjetonazora i poruke 93
III. O PREDSTAVI PEKEL NA ZEMLI ILI SUZE KOJE TEKU PREMA DOLJE . 95
1. Diplomski ispit ili kako napraviti kazališni hit . 95
2. Lutkarski misliti ili dovoljno je tijelo glumca i list papira . 96
3. Poremećaji ili pametno, duhovito i maštovito 103
4. Reakcije publike ili od smijeha do napetosti i nazad . 104
5. Hrabrost ili kazalište afirmacije smisla svijeta 107
DENIS PERIČIĆ: DRAME 111
Denis Peričić NETOPIR 113
Teatrografska napomena 114
Denis Peričić: Legenda živi. Post festum... 139
Denis Peričić PEKEL NA ZEMLI . 141
Petrica Kerempuh ze svojom družbom vam predstavla Pekel na Zemli iliti naš
put je dolgi i po njemu se teško stupa (poantuš od Dantea, La Divina Commedia)
čudnovito pripečenje o Mihalju Mendušiću, farniku ze Stupnika, o magnetski
sili z druge strani nebeske kupole, i zlemi stvorenjmi z podzemla štere jih je
ova prebudila v dva čina, dva prologuša i dva epiloguša vseskupsloženo po
Denisu Peričiću profešorju i vitiznancu z Varaždina v orsagu horvatskemu,
koncem drugega leta predi preobertanja stoletij.
Teatrografska napomena 142
ŽIVOTOPIS AUTORA . 171
SANJA NIKČEVIĆ: TEORIJSKI UVOD 7
Citadela libri ili mala utvrda lijepog/dobrog/svetog . 9
Nova biblioteka ili kako se boriti za ono što voliš i u što vjeruješ? . 10
Dopuštenja objave fotografija u knjizi . 14
PRVI DIO: PRIKAZANJA DANAS ILI AFIRMATIVNO KAZALIŠTE
KOJE UZDIŽE I OJAČAVA GLEDATELJE 15
I. SVETI KORIJENI KAZALIŠTA ILI UMJETNOST KOJA OSNAŽUJE 25 STOLJEĆA . 17
1. Atena: početak kazališta iz svetog obreda ili poduka i pročišćenje . 17
2. Srednji vijek: ponovno iz svetog ili u ime Isusa Krista 20
3. Kršćanski svjetonazor ili čovjek u svijetu pod budnim Božjim okom 25
Tablica br. 1: Hijerarhija vrijednosti kršćanskog svjetonazora . 26
4. Povijest kazališta ili afirmativne i oponašateljske epohe 27
Tablica br. 2: Četiri elementa kršćanske poruke djela 28
5. Sekularistički svjetonazor ili znanost i pobuna će nas osloboditi . 29
Tablica br. 3: Hijerarhija vrijednosti sekularističkog svjetonazora . 30
6. Pobjeda sekularističkog svjetonazora ili umjetnost mora kritizirati 33
7. Bog protjeran sa scene ili zabranjeno lijepo/dobro/sveto . 35
8. Nema evolucije u kazalištu ili prikazanja na europskoj sceni traju! 38
II. PRIKAZANJA I SUVREMENO HRVATSKO KAZALIŠTE ILI
NEUNIŠTIVA POTREBA ZA SVETIM NA SCENI . 45
1. Afirmativna i subverzivna prikazanja u hrvatskoj drami . 47
2. Od 1945. do 1990. ili neuništiva potreba za svetim na sceni . 49
2.1. Subverzije ili pokvareni svećenici i glupi narod . 50
2.2. Afirmacije na profesionalnoj sceni ili istraživanje baštine 51
2.3. Ispod rubova ili svećenici, amateri i profesionalci . 53
Tablica br. 4: Osobine suvremenih afirmativnih prikazanja . 56
3. Nakon 1990. ili iznimna vremena, rubovi i pobuna publike 57
3.1. Vrijeme Domovinskog rata ili povratak kazališnim temeljima . 58
3.2. Poratno vrijeme ili tek odškrinuta vrata i /opet /rubovi 60
3.3. Pobuna publike ili sami ćemo organizirati . 63
DRUGI DIO: DVA KAJKAVSKA MIRAKULA ILI ZAŠTO JE VAŽNO ODABRATI DOBRO 69
I. O DRAMI NETOPIR ILI VAŽNO JE ODABRATI KOME SLUŽIŠ 71
1. Sadržaj ili junak spašava grad od zla 71
2. Od Biblije do Batmana ili autentičnost kroz povijest i književnost . 72
3. Kršćanski svjetonazor ili borba za duše 75
4. Duhovito ili sto ljudi te vidlo kak letiš i neseš črnega pajceka 77
5. Zaključak ili afirmativno može biti napeto i maštovito! 78
II. O DRAMI PEKEL NA ZEMLJ ILI MIHAEL POBJEĐUJE I DANAS . 81
1. Sadržaj ili kako je župnik Mihalj susreo Lucifera u šumi 81
2.Od Kinča do Dantea ili autentičnost kroz povijest i književnost . 83
3. Dobar svećenik ili religioznost i svevremenost 86
4. Pobjeda dobra ili emotivno zajedništvo i katarza . 89
5. Post-moderni elementi ili odmak koji afirmira 91
6. Zaključak ili važnost svjetonazora i poruke 93
III. O PREDSTAVI PEKEL NA ZEMLI ILI SUZE KOJE TEKU PREMA DOLJE . 95
1. Diplomski ispit ili kako napraviti kazališni hit . 95
2. Lutkarski misliti ili dovoljno je tijelo glumca i list papira . 96
3. Poremećaji ili pametno, duhovito i maštovito 103
4. Reakcije publike ili od smijeha do napetosti i nazad . 104
5. Hrabrost ili kazalište afirmacije smisla svijeta 107
DENIS PERIČIĆ: DRAME 111
Denis Peričić NETOPIR 113
Teatrografska napomena 114
Denis Peričić: Legenda živi. Post festum... 139
Denis Peričić PEKEL NA ZEMLI . 141
Petrica Kerempuh ze svojom družbom vam predstavla Pekel na Zemli iliti naš
put je dolgi i po njemu se teško stupa (poantuš od Dantea, La Divina Commedia)
čudnovito pripečenje o Mihalju Mendušiću, farniku ze Stupnika, o magnetski
sili z druge strani nebeske kupole, i zlemi stvorenjmi z podzemla štere jih je
ova prebudila v dva čina, dva prologuša i dva epiloguša vseskupsloženo po
Denisu Peričiću profešorju i vitiznancu z Varaždina v orsagu horvatskemu,
koncem drugega leta predi preobertanja stoletij.
Teatrografska napomena 142
ŽIVOTOPIS AUTORA . 171