|
Miriam Mary Brgles:
BORBA ZA MOĆ: POLITIKA, UMJETNICI I PUBLIKA. Društveni aspekti razvoja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Promocija...
Medijski odjek...
|
|
Godina izdanja: 2020. Broj stranica:288 Format: 17x24 cm Uvez: tvrdi Jezik: Hrvatski Cijena: 200 kn ISBN: 978-953-8290-01-5 Naruči knjigu |
|
MIRIAM MARY BRGLES
rođena je 1980. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala hrvatsku kulturu i sociologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 2015. godine boravila je, u svojstvu gostujuće doktorandice, na Institutu za kazalište, film i medije Sveučilišta u Beču (Philologisch-Kulturwissenschaftliche Fakultät, Institut fűr Theater-, Film- und Medienwissenschaft),gdje je istraživala razvoj kazališta i publike u razdoblju kraja 19.st. Doktorirala je 2016. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Socio-kulturni aspekti razvoja Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu od preseljenja u novu zgradu 1895. do 2011. godine pod mentorstvom prof. dr. sc.Anči Leburić. Trinaest godina radila je u menadžmentu velikih kulturnih institucija u službama marketinga, prodaje i odnosa s javnošću (od 2006. do 2018. u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu te od 2108. do 2019. u Gradskom kazalištu Trešnja) kao viša stručna savjetnica za marketing i rukovoditeljica prodaje. Tijekom rada u kazalištu osmislila je i napisala više stručnih radova, uključujući i strateške planove kazališta, marketinške planove, projekte financirane iz strukturnog i socijalnog fonda EU te provela nekoliko istraživanja publike (Istraživanje zagrebačke i splitske kazališne publike, 2007./2008. u suradnji s prof. dr. sc. Anči Leburić i Odsjekom za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Marketinškiplan Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, 2011., Strateški plan Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, 2012., Projektni prijedlog izgradnje druge scene Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, financirane sredstvima iz strukturnih fondova EU, 2013., Projektni prijedlog Klub ljubitelja i prijatelja HNK u Zagrebu, 2013., Istraživanje o poznavanju i stavovima učenika osnovnoškolske dobi o opernoj umjetnosti - projekt Opera u školama, HNK u Zagrebu, 2017., Istraživanje o poznavanju i stavovima učenika osnovnoškolske dobi o baletnoj umjetnosti - projekt Balet u školama, HNK u Zagrebu, 2017., Projekt Transgeneracijske umjetničke prakse Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, 2017., Projekt TEUT – Tjedan edukacije u Trešnji, 2019., Strateški plan Gradskog kazališta Trešnja, 2019.). Autorica je projekata Kikat Art i Duga crkvena noć-Hrvatska. Od 2018. godine zaposlena je kao poslijedoktorandica na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, gdje sudjeluje u izvedbi sljedećih kolegija: Kvalitativna metodologija, Metodologijska radionica, Uvod u sociologiju medija, Teorije medija, Uvod u sociologiju braka i obitelji, Europska modernizacija: komparativna analiza. Područja znanstvenog istraživanja i interesa su joj metodologija društvenih znanosti, sociologija kulture i umjetnosti, sociologija medija i sociologija braka i obitelji. Kao znanstvenica sudjeluje u istraživačkom projektu CRO Laudato si’ koji na Katedri za teologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta vodi doc. dr. sc. Zoran Turza. Autorica je više stručnih i znanstvenih izlaganja (Metode promatranja sa sudjelovanjem i intervjui u istraživanjima subkultura okupljenih oko elektroničke glazbe, Odnos kazališne publike prema medijima, Brisani prostor dramskoga repertoara HNK-a u Zagrebuod 1945. do jubilarne proslave stote godišnjice teatra 1960. godine, Metodologija istraživanja kazališta iz sociokulturne i marketinške perspektive) i radova (The Four Seasons of the town of Korčula: arts, culture and the role of local people; U Vlajlandu Ameriku gledat. O kodovima popularne kulture i značenjskim praksama romana Čudo u Poskokovoj DragiAnte Tomića; Društveni i kulturni kontekst fin de sièclea i nastanak Priča iz davnine; Majke, blogerice, influencerice - transformacije rada i oblici predstavljanja majčinstva na društvenoj mreži Instagramu; Operna publika u digitalnom dobu; Artists, audience and management in theatre space. Contribution to research methodology). Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih interdisciplinarnih znanstvenih skupova Nacionalni sociološki kongres u Splitu, 2007., međunarodna konferencijaMediterranean islands Conference na otoku Visu, 2016., međunarodna konferencija Stoljeće Priča iz davnine u Zagrebu, 2016., međunarodni znanstveni skup Jezik književnosti, znanosti i medija, povodom 80. rođendana akademika Milivoja Solara u Koprivnici, 2016., međunarodni interdisciplinarni skup Mediji i medijska kultura -europski realiteti u Osijeku, 2017., znanstveni skup Hrvatska književnost kršćanskoganadahnuća u razdoblju komunizma (II) u Križevcima, 2018., međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Konvergencija kulture: mediji kao društveni sustavi u Koprivnici, 2018., 4. Međunarodna konferencija Europski realiteti. Kretanja u Osijeku, 2019., znanstveno-stručni skup Savez između čovječanstva i okoliša u Zagrebu, 2020., međunarodna znanstvena konferencija European Congress of Qualitative Inquiry: Qualitative Inquiry towards Suistanbility. Recenzentica je međunarodnog znanstvenog časopisa iz područja medijske kulture i odnosa s javnošću. Polazila je obrazovanje menadžera u kulturi DeVos instituta iz Washingtona i Ministarstva kulture RH i završila obrazovanje za voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova Otvorenoga učilišta Algebra. Članica je Hrvatskoga sociološkoga društva i Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Volontira na Festivalu kršćanskoga kazališta kao producentica i urednica mrežne stranice te je članica uredničkog vijeća mjesečnika Veritas. |
|
RIJEČ RECENZENTICE
dr. sc. Anči Leburić
Novo i vrijedno istraživanje
Autorica Miriam Mary Brgles se u ovoj knjizi bavi intrigantnom, zanimljivom
i nadasve aktualnom društvenom tematikom kroz razvojne (čak i povijesne) aspekte jedne važne nacionalne institucije (Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu). Autorica uspijeva objediniti vlastiti istraživački interes s ostalim sociokulturnim, čak i političkim aspektima tretiranja niza društvenih pojava, fenomena i odnosa, vezujući ih direktno uza sve ono što se događalo s HNK-om. Integrirajući u svojim razmatranjima sve te interakcije, znalački i kompetentno se kreće od povijesnih prema teorijskim i, konačno, empirijskim okvirima svoga istraživanja.
Ispreplećući u analiziranim interakcijama različitih sadržaja i formi skoro sve važnije aktere kazališnoga života i djelovanja u razdoblju duljem od jednoga stoljeća (od kraja 19. stoljeća do početka trećega milenija), Brgles se kritički osvrće na društvene uloge publike, umjetnika i uprava. Sve to kontekstualizira na sociologijski naročito zanimljiv način, u kojem preferira metodološku strategiju koja se relativno rijetko koristi u ovakvim i sličnim studijama, budući da iziskuje prethodnu značajnu i temeljitu metodološku i analitičku naobrazbu te specijalne metodološke kompetencije i vještine u prikupljanju, obradi i analizi goleme građe koja joj je bila dostupna, a koju je trebalo učiniti analitički adekvatnom.
Riječ je o primjeni istraživačke strategije studije slučaja (case study) koju autorica vješto programira i naročito funkcionalno upotrebljava, obuhvaćajući
društveno djelovanje jedne nacionalne kazališne kuće u najširem mogućem (društvenom) smislu. Autorica uspijeva vrlo korektno specificirati većinu relevantnih kontekstualnih uvjeta u kojima se u razdoblju duljem od jednoga stoljeća razvijao HNK, dakle, u jednom specifičnom kontekstu kao određenom i jedinstvenom vremenu i prostoru.
Istraživački dizajn autorica konstruira u empirijskom svijetu, integrirajući društvenost različitih aktera u ovoj zanimljivoj kulturološkoj priči, a tu posebno uočavamo spretno kazališno oblikovanje njene publike, njenih umjetnika i umjetnica, kao i uprava, a sve to opet u okružjima različitih kulturnih politika, pa sve do današnjega i suvremenoga stanja i odnosa na tim relacijama.
Konačno, ova studija predstavlja recentnu, umješnu i prilično kompetentnu upotrebu tzv. mješovite metodologije (mixed methodology) strateškoga pristupa, koji je kao alternativna metodološka paradigma relativno noviji, originalniji, pa time i kompleksniji mogući pristup u suvremenim sociološkim, kulturološkim i sličnim istraživanjima s područja društvenih znanosti.
Značaj ove knjige doista je višestruk: teorijski, povijesni, kulturološki, istraživački i metodološki. Sve ove dimenzije u svom atraktivnom metodološkom(mješovitom) pristupu Brgles studiozno i originalno čini interaktivnima i uspijeva rezultate svojih analiza i cjelovitoga istraživanja prezentirati čitateljima u jednoj vrlo jasnoj, zanimljivoj i ležernoj maniri mladoga sociološkoga promišljanja nekih uistinu „teških“ i starih povijesnih proturječnosti, propusta i neprilika u društvenom i, posebno, kazališnom životu
glavnoga grada Hrvatske.
Rezultati dani na uvid javnosti u ovoj knjizi su itekako korisni, ne samo kao istraživačka slika dvaju kazališnih doba, nego i zbog planiranja budućih kulturnih politika, strategija i drugih sličnih planova s namjerom demokratiziranja nekih društvenih odnosa u kojima se utapaju kazališne „slike i prilike“ zagrebačkoga života na daskama.
dr. sc. Anči Leburić
Novo i vrijedno istraživanje
Autorica Miriam Mary Brgles se u ovoj knjizi bavi intrigantnom, zanimljivom
i nadasve aktualnom društvenom tematikom kroz razvojne (čak i povijesne) aspekte jedne važne nacionalne institucije (Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu). Autorica uspijeva objediniti vlastiti istraživački interes s ostalim sociokulturnim, čak i političkim aspektima tretiranja niza društvenih pojava, fenomena i odnosa, vezujući ih direktno uza sve ono što se događalo s HNK-om. Integrirajući u svojim razmatranjima sve te interakcije, znalački i kompetentno se kreće od povijesnih prema teorijskim i, konačno, empirijskim okvirima svoga istraživanja.
Ispreplećući u analiziranim interakcijama različitih sadržaja i formi skoro sve važnije aktere kazališnoga života i djelovanja u razdoblju duljem od jednoga stoljeća (od kraja 19. stoljeća do početka trećega milenija), Brgles se kritički osvrće na društvene uloge publike, umjetnika i uprava. Sve to kontekstualizira na sociologijski naročito zanimljiv način, u kojem preferira metodološku strategiju koja se relativno rijetko koristi u ovakvim i sličnim studijama, budući da iziskuje prethodnu značajnu i temeljitu metodološku i analitičku naobrazbu te specijalne metodološke kompetencije i vještine u prikupljanju, obradi i analizi goleme građe koja joj je bila dostupna, a koju je trebalo učiniti analitički adekvatnom.
Riječ je o primjeni istraživačke strategije studije slučaja (case study) koju autorica vješto programira i naročito funkcionalno upotrebljava, obuhvaćajući
društveno djelovanje jedne nacionalne kazališne kuće u najširem mogućem (društvenom) smislu. Autorica uspijeva vrlo korektno specificirati većinu relevantnih kontekstualnih uvjeta u kojima se u razdoblju duljem od jednoga stoljeća razvijao HNK, dakle, u jednom specifičnom kontekstu kao određenom i jedinstvenom vremenu i prostoru.
Istraživački dizajn autorica konstruira u empirijskom svijetu, integrirajući društvenost različitih aktera u ovoj zanimljivoj kulturološkoj priči, a tu posebno uočavamo spretno kazališno oblikovanje njene publike, njenih umjetnika i umjetnica, kao i uprava, a sve to opet u okružjima različitih kulturnih politika, pa sve do današnjega i suvremenoga stanja i odnosa na tim relacijama.
Konačno, ova studija predstavlja recentnu, umješnu i prilično kompetentnu upotrebu tzv. mješovite metodologije (mixed methodology) strateškoga pristupa, koji je kao alternativna metodološka paradigma relativno noviji, originalniji, pa time i kompleksniji mogući pristup u suvremenim sociološkim, kulturološkim i sličnim istraživanjima s područja društvenih znanosti.
Značaj ove knjige doista je višestruk: teorijski, povijesni, kulturološki, istraživački i metodološki. Sve ove dimenzije u svom atraktivnom metodološkom(mješovitom) pristupu Brgles studiozno i originalno čini interaktivnima i uspijeva rezultate svojih analiza i cjelovitoga istraživanja prezentirati čitateljima u jednoj vrlo jasnoj, zanimljivoj i ležernoj maniri mladoga sociološkoga promišljanja nekih uistinu „teških“ i starih povijesnih proturječnosti, propusta i neprilika u društvenom i, posebno, kazališnom životu
glavnoga grada Hrvatske.
Rezultati dani na uvid javnosti u ovoj knjizi su itekako korisni, ne samo kao istraživačka slika dvaju kazališnih doba, nego i zbog planiranja budućih kulturnih politika, strategija i drugih sličnih planova s namjerom demokratiziranja nekih društvenih odnosa u kojima se utapaju kazališne „slike i prilike“ zagrebačkoga života na daskama.
RIJEČ UREDNICE
dr. sc. Sanja Nikčević
Citadela libri ili o HNK-u u maloj tvrđavi lijepog/dobrog/svetog
Citadela libri je nova izdavačka kuća koja vjeruje u pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti, pa tako i u kazalištu, i zato objavljuje kvalitetne a nepravedno zanemarene ili nepoznate pisce koji u svojim djelima afirmiraju temeljne ljudske vrijednosti. Vladavina sekularističkog svjetonazora u europskoj umjetnosti izbacila je sve što se s njim kosi i nametnula vrlo usku funkciju kazališta (isključivo kritiku) kao jedinu vrijednost, dok je sve ostale funkcije (lijepo/dobro/sveto) koje su stoljećima vladale u europskom kazalištu
prezrela kao „podilaženje publici“. Suvremena teorija je dekonstrukcijom i postmodernim pristupom
razaranja svih pojmova iz znanstvenog kanona izbacila temeljne knjige koje jasno definiraju pojmove, svijet oko nas ili važnost različitih funkcija umjetnosti čime je dovela i do manjka temeljnih knjiga i do manjka jasnih definicija pojmova. Suvremena teatrologija je, slijedeći vladajući kanon, zašla u slijepu ulicu: dokinula je „tradicionalnu“ definiciju kazališta (dramsko kazalište), izbacila većinu kazališne prošlosti (i dramske pisce i teoretičare), prezrela bogatstvo u sadašnjosti i bavi se vrlo uskim segmentom kazališne umjetnosti koji priznaje jedino vrijednim. Zbog uskoće predmeta kojim se bavi dokida i samu sebe govoreći nerazumljivim „metajezikom“ ili bježeći u druge znanosti.
Vrijeme je za zaokret!
Izdavačka kuća Citadela libri vraća se tradicionalnom, dramskom kazalištu, kvalitetnim dramskim djelima koja pročišćavaju, ojačavaju i uzdižu onoga koji čita/gleda, te teoriji koja jasno definira pojmove i pokušava ne samo postavljati pitanja nego i dati odgovore o svijetu oko nas. Također, uzima i djela iz drugih znanosti koja se bave kazalištem ako se uklapaju u osnovnu misiju izdavačke kuće. Upravo zato objavljujemo sociološku studiju o kazalištu, knjigu Miriam Mary Brgles Borba za moć: politika, umjetnici i publika. Društveni aspekti razvoja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Miriam Mary Brgles (1980.) predaje na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, a ovim je istraživanjem doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sociolozima su u ovoj knjizi važne
primjena studije slučaja (case study) i primjena novog metodološkog modela na proučavanje kazališta koji obuhvaća tri aktera: publiku, umjetnike i upravu. No, ovo istraživanje je važno i za teatrologiju, znanost o umjetnosti kao i za sve one koje kazalište zanima. Autorica je istražila upravu, umjetnike i publiku u političkom i kulturnom kontekstu u dva važna razdoblja Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu: 1895. (otvorenje nove zgrade i početak intendanture Stjepana pl. Miletića) i 2011. (proslava 150 obljetnice postojanja Kazališta donošenje novog Zakona o kazalištu za vrijeme intendanture Ane Lederer). Iako su se političke, kulturne i umjetničke okolnosti promijenile, ovo istraživanje potvrđuje kako HNK kontinuirano ima važnu funkciju u hrvatskome društvu: upravo zato što je mjesto stvaranja i reprezentiranja nacionalnoga identiteta, HNK je i mjesto i sredstvo borbe za moć političke i kulturne elite. Govoreći o Hrvatskom narodnom kazalištu, našem glavnom, državnom i matičnom kazalištu, autorica potvrđuje i značenje i važnost kako proučavanog kazališta tako i kazališta kao ljudske djelatnosti koja nam je potrebna. Između ostalog, to potvrđuje veliko istraživanje kazališne publike (preko tri stotine ispitanika) u kojem su dobiveni vrlo važni rezultati: npr. od toga da su ključni razlozi dolaska publike u kazalište repertoar do
toga da je relevantna kazališna kritika savjet koji se sluša! Osim vrijednog istraživanja kroz anketiranje publike, članova uprave i umjetnika, autorica je po prvi puta objavila brojne zanimljive arhivske dokumente, pisma i sl., a knjiga je ilustrirana i prigodnim fotografijama koje je čine ne samo vrijednim znanstvenim radom nego i oku ugodnom djelo. Njezino čitanje je istovremeno užitak, obogaćuje znanje čitatelja ali ga (objavom svih rezultata anketa, preglednim tabelama i detaljnim objašnjenjima kao i zaključcima) i potiče na dalje istraživanje.
dr. sc. Sanja Nikčević
Citadela libri ili o HNK-u u maloj tvrđavi lijepog/dobrog/svetog
Citadela libri je nova izdavačka kuća koja vjeruje u pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti, pa tako i u kazalištu, i zato objavljuje kvalitetne a nepravedno zanemarene ili nepoznate pisce koji u svojim djelima afirmiraju temeljne ljudske vrijednosti. Vladavina sekularističkog svjetonazora u europskoj umjetnosti izbacila je sve što se s njim kosi i nametnula vrlo usku funkciju kazališta (isključivo kritiku) kao jedinu vrijednost, dok je sve ostale funkcije (lijepo/dobro/sveto) koje su stoljećima vladale u europskom kazalištu
prezrela kao „podilaženje publici“. Suvremena teorija je dekonstrukcijom i postmodernim pristupom
razaranja svih pojmova iz znanstvenog kanona izbacila temeljne knjige koje jasno definiraju pojmove, svijet oko nas ili važnost različitih funkcija umjetnosti čime je dovela i do manjka temeljnih knjiga i do manjka jasnih definicija pojmova. Suvremena teatrologija je, slijedeći vladajući kanon, zašla u slijepu ulicu: dokinula je „tradicionalnu“ definiciju kazališta (dramsko kazalište), izbacila većinu kazališne prošlosti (i dramske pisce i teoretičare), prezrela bogatstvo u sadašnjosti i bavi se vrlo uskim segmentom kazališne umjetnosti koji priznaje jedino vrijednim. Zbog uskoće predmeta kojim se bavi dokida i samu sebe govoreći nerazumljivim „metajezikom“ ili bježeći u druge znanosti.
Vrijeme je za zaokret!
Izdavačka kuća Citadela libri vraća se tradicionalnom, dramskom kazalištu, kvalitetnim dramskim djelima koja pročišćavaju, ojačavaju i uzdižu onoga koji čita/gleda, te teoriji koja jasno definira pojmove i pokušava ne samo postavljati pitanja nego i dati odgovore o svijetu oko nas. Također, uzima i djela iz drugih znanosti koja se bave kazalištem ako se uklapaju u osnovnu misiju izdavačke kuće. Upravo zato objavljujemo sociološku studiju o kazalištu, knjigu Miriam Mary Brgles Borba za moć: politika, umjetnici i publika. Društveni aspekti razvoja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Miriam Mary Brgles (1980.) predaje na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, a ovim je istraživanjem doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sociolozima su u ovoj knjizi važne
primjena studije slučaja (case study) i primjena novog metodološkog modela na proučavanje kazališta koji obuhvaća tri aktera: publiku, umjetnike i upravu. No, ovo istraživanje je važno i za teatrologiju, znanost o umjetnosti kao i za sve one koje kazalište zanima. Autorica je istražila upravu, umjetnike i publiku u političkom i kulturnom kontekstu u dva važna razdoblja Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu: 1895. (otvorenje nove zgrade i početak intendanture Stjepana pl. Miletića) i 2011. (proslava 150 obljetnice postojanja Kazališta donošenje novog Zakona o kazalištu za vrijeme intendanture Ane Lederer). Iako su se političke, kulturne i umjetničke okolnosti promijenile, ovo istraživanje potvrđuje kako HNK kontinuirano ima važnu funkciju u hrvatskome društvu: upravo zato što je mjesto stvaranja i reprezentiranja nacionalnoga identiteta, HNK je i mjesto i sredstvo borbe za moć političke i kulturne elite. Govoreći o Hrvatskom narodnom kazalištu, našem glavnom, državnom i matičnom kazalištu, autorica potvrđuje i značenje i važnost kako proučavanog kazališta tako i kazališta kao ljudske djelatnosti koja nam je potrebna. Između ostalog, to potvrđuje veliko istraživanje kazališne publike (preko tri stotine ispitanika) u kojem su dobiveni vrlo važni rezultati: npr. od toga da su ključni razlozi dolaska publike u kazalište repertoar do
toga da je relevantna kazališna kritika savjet koji se sluša! Osim vrijednog istraživanja kroz anketiranje publike, članova uprave i umjetnika, autorica je po prvi puta objavila brojne zanimljive arhivske dokumente, pisma i sl., a knjiga je ilustrirana i prigodnim fotografijama koje je čine ne samo vrijednim znanstvenim radom nego i oku ugodnom djelo. Njezino čitanje je istovremeno užitak, obogaćuje znanje čitatelja ali ga (objavom svih rezultata anketa, preglednim tabelama i detaljnim objašnjenjima kao i zaključcima) i potiče na dalje istraživanje.
SADRŽAJ
UVOD
Riječ urednice: dr. sc. Sanja Nikčević Citadela libri ili o HNK-u u maloj tvrđavi
lijepog/dobrog/svetog .11
Riječ recenzentice: dr. sc. Anči Leburić Novo i vrijedno istraživanje .13
TEORIJSKO-METODOLOŠKI UVOD:
STUDIJA SLUČAJA (CASE STUDY) I NOVI MODEL
ISTRAŽIVANJA KAZALIŠTA . 15
1. Struktura knjige i osnovne postavke studije slučaja (case study). 19
2. Teorijske perspektive interakcije kazališta i društva . 22
3. Izdvojena istraživanja publike, kulturnih politika i kazališta . 30
4. Metodologija . 37
4.1. Odabir i uloga istraživačke strategije studije slučaja (case study). 37
4.2. Vremenski okvir i primjena istraživačkih metoda . 42
4.2.1. Primjena istraživačkih metoda za razdoblje kraja 19. st. . 42
4.2.2. Primjena istraživačkih metoda za razdoblje početka 21. st. . 43
PRVI DIO:
NOVA ZGRADA KAZALIŠTA (1895.) I NACIONALNI IDENTITET
I. MANIFESTNE I LATENTNE FUNKCIJE IZGRADNJE NOVE ZGRADE
KAZALIŠTA . 49
1. Borba političke elite za reprezentativni prostor grada s novom zgradom
kazališta . 49
1.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 56
2. Borba kulturne elite za reprezentaciju nacionalne umjetnosti u novoj zgradi
kazališta . 60
2.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 64
II. FIN DE SIÈCLE I ULOGA KAZALIŠTA U KONSTRUIRANJU I
REPREZENTIRANJU NACIONALNOG IDENTITETA . 75
1. Institucionalizacija funkcije intendanta . 79
1.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 81
2. Borba za reprezentaciju nacionalnog identiteta prigodom svečanoga otvorenja
zgrade . 89
2.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 93
3. Programski i poslovni ishodi Miletićeve intendanture . 98
3.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 104
4. Rekonstrukcija kazališne publike . 109
4.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 114
5. Primjeri društvenog statusa i uloge umjetnika . 120
5.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 124
DRUGI DIO:
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U NOVOME MILENIJU
I. ANALIZA KULTURNE POLITIKE NA RAZMEĐI MILENIJA . 135
1. Uspostava nove legislative u devedesetima i naznake problema uzrokovanih
ratom i tranzicijom . 150
2. Analiza predložene kulturne strategije . 140
3. Legislativa kao legitimacija političkog odlučivanja u kulturi . 153
3.1. Kriza izbora intendanta i izmjene i dopune Zakona o kazalištu kao
iskaz nadmoći političke elite . 156
II. POGLED IZNUTRA: STRUKTURA HNK-a I DJELOVANJE U
DIGITALNOM DOBU 159
1. Upravno-vlasnička i unutarnja struktura kazališta . 159
2. Analiza Strateškoga plana kazališta . 163
III. ANALIZA ISTRAŽIVAČKIH REZULTATA: PUBLIKA, UMJETNICI I
UPRAVA S POČETKA 21. STOLJEĆA . 169
1. Kazališna publika: kazalište kao društveni locus i platea . 169
1.1. Kontekstualizacija kulturnih navika kazališne publike . 182
1.2. Sociodemografska struktura kazališne publike . 191
1.3. Korelacije izdvojenih varijabli za skupinu nepretplatnika . 200
2. Kazališni umjetnici: integrirani profesionalci . 203
3. Uprava: kulturna elita s ograničenim društvenim djelovanjem . 208
ZAKLJUČAK
HNK KAO NACIONALNI HRAM UMJETNOSTI I PROSTOR
BORBE ZA MOĆ DRUŠTVENIH ELITA
1. Nove spoznaje i zaključci o društvenoj stvarnosti kazališta s kraja 19. st. . 219
1.1. Politika i Miletićeva uprava . 219
1.2. Publika i umjetnici Miletićevog doba . 222
2. Nove spoznaje i zaključci o društvenoj stvarnosti kazališta s početka 21. st. . 224
2.1. Kulturna politika i strateško upravljanje kazalištem . 224
2.2. Umjetnički upravitelji i stvaratelji . 230
2.3. Publika HNK-a . 232
3. Simbolički i stvarni čimbenici društvenoga djelovanja HNK-a . 233
PRILOZI
I. ANKETNI UPITNICI . 239
II. PROTOKOLI INTERVJUA . 249
III. TRANSKRIPTI INTERVJUA S UMJETNICIMA/CAMA HNK-a U
ZAGREBU 253
DODACI
I. LITERATURA . 275
1. Arhivski fondovi i zbirke 281
2. Zakoni, pravilnici i strategije . 281
II. POPIS IMENA 283
III. ŽIVOTOPIS AUTORICE 287
UVOD
Riječ urednice: dr. sc. Sanja Nikčević Citadela libri ili o HNK-u u maloj tvrđavi
lijepog/dobrog/svetog .11
Riječ recenzentice: dr. sc. Anči Leburić Novo i vrijedno istraživanje .13
TEORIJSKO-METODOLOŠKI UVOD:
STUDIJA SLUČAJA (CASE STUDY) I NOVI MODEL
ISTRAŽIVANJA KAZALIŠTA . 15
1. Struktura knjige i osnovne postavke studije slučaja (case study). 19
2. Teorijske perspektive interakcije kazališta i društva . 22
3. Izdvojena istraživanja publike, kulturnih politika i kazališta . 30
4. Metodologija . 37
4.1. Odabir i uloga istraživačke strategije studije slučaja (case study). 37
4.2. Vremenski okvir i primjena istraživačkih metoda . 42
4.2.1. Primjena istraživačkih metoda za razdoblje kraja 19. st. . 42
4.2.2. Primjena istraživačkih metoda za razdoblje početka 21. st. . 43
PRVI DIO:
NOVA ZGRADA KAZALIŠTA (1895.) I NACIONALNI IDENTITET
I. MANIFESTNE I LATENTNE FUNKCIJE IZGRADNJE NOVE ZGRADE
KAZALIŠTA . 49
1. Borba političke elite za reprezentativni prostor grada s novom zgradom
kazališta . 49
1.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 56
2. Borba kulturne elite za reprezentaciju nacionalne umjetnosti u novoj zgradi
kazališta . 60
2.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 64
II. FIN DE SIÈCLE I ULOGA KAZALIŠTA U KONSTRUIRANJU I
REPREZENTIRANJU NACIONALNOG IDENTITETA . 75
1. Institucionalizacija funkcije intendanta . 79
1.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 81
2. Borba za reprezentaciju nacionalnog identiteta prigodom svečanoga otvorenja
zgrade . 89
2.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 93
3. Programski i poslovni ishodi Miletićeve intendanture . 98
3.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 104
4. Rekonstrukcija kazališne publike . 109
4.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 114
5. Primjeri društvenog statusa i uloge umjetnika . 120
5.1. Analiza izvora - izdvojene arhivske građe . 124
DRUGI DIO:
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U NOVOME MILENIJU
I. ANALIZA KULTURNE POLITIKE NA RAZMEĐI MILENIJA . 135
1. Uspostava nove legislative u devedesetima i naznake problema uzrokovanih
ratom i tranzicijom . 150
2. Analiza predložene kulturne strategije . 140
3. Legislativa kao legitimacija političkog odlučivanja u kulturi . 153
3.1. Kriza izbora intendanta i izmjene i dopune Zakona o kazalištu kao
iskaz nadmoći političke elite . 156
II. POGLED IZNUTRA: STRUKTURA HNK-a I DJELOVANJE U
DIGITALNOM DOBU 159
1. Upravno-vlasnička i unutarnja struktura kazališta . 159
2. Analiza Strateškoga plana kazališta . 163
III. ANALIZA ISTRAŽIVAČKIH REZULTATA: PUBLIKA, UMJETNICI I
UPRAVA S POČETKA 21. STOLJEĆA . 169
1. Kazališna publika: kazalište kao društveni locus i platea . 169
1.1. Kontekstualizacija kulturnih navika kazališne publike . 182
1.2. Sociodemografska struktura kazališne publike . 191
1.3. Korelacije izdvojenih varijabli za skupinu nepretplatnika . 200
2. Kazališni umjetnici: integrirani profesionalci . 203
3. Uprava: kulturna elita s ograničenim društvenim djelovanjem . 208
ZAKLJUČAK
HNK KAO NACIONALNI HRAM UMJETNOSTI I PROSTOR
BORBE ZA MOĆ DRUŠTVENIH ELITA
1. Nove spoznaje i zaključci o društvenoj stvarnosti kazališta s kraja 19. st. . 219
1.1. Politika i Miletićeva uprava . 219
1.2. Publika i umjetnici Miletićevog doba . 222
2. Nove spoznaje i zaključci o društvenoj stvarnosti kazališta s početka 21. st. . 224
2.1. Kulturna politika i strateško upravljanje kazalištem . 224
2.2. Umjetnički upravitelji i stvaratelji . 230
2.3. Publika HNK-a . 232
3. Simbolički i stvarni čimbenici društvenoga djelovanja HNK-a . 233
PRILOZI
I. ANKETNI UPITNICI . 239
II. PROTOKOLI INTERVJUA . 249
III. TRANSKRIPTI INTERVJUA S UMJETNICIMA/CAMA HNK-a U
ZAGREBU 253
DODACI
I. LITERATURA . 275
1. Arhivski fondovi i zbirke 281
2. Zakoni, pravilnici i strategije . 281
II. POPIS IMENA 283
III. ŽIVOTOPIS AUTORICE 287